Hormoni su kemijski glasnici koji mogu utjecati na rad svih stanica u tijelu ili su specijalizirani te potiču reakciju samo određene tzv. ciljne stanice. Stvaranje hormona u endokrinim žlijezdama i njihovo izlučivanje u krvotok strogo je regulirano različitim mehanizmima koji omogućuju održavanje homeostaze i pravilno funkcioniranje organizma.

 Ženski spolni hormoni i njihove funkcije

Ženskim reproduktivnim sustavom upravlja hormonalna komunikacija između hipotalamusa, hipofize i jajnika koja omogućuje nastanak cikličkih promjena svaki mjesec i pripremu za potencijalnu trudnoću. Prosječan menstrualni ciklus traje 28 dana, no u nekih žena normalno trajanje menstrualnog ciklusa je najkraće 21 dan, a najdulje 35 dana.

Prvi dan ciklusa, odnosno prvi dan menstuacije, počinje lučenje FSH, dok su ostali hormoni u niskim količinama prisutni. FSH potiče jajnike na sintezu i sazrijevanje nove jajne stanice. Početkom rasta nove jajne stanice, počinje porast estrogena. Estrogen je glavni hormon folikularne faze menstrualnog ciklusa koja traje prvih 14.dana.

Funkcije estrogena:

· stimulira rast i obnavljanje endometrija nakon menstruacije

· povećava mišićnu masu tkiva u maternici

· potiče lučenje cervikalne sluzi pred ovulaciju

· u dojkama potiče rast izvodnih kanala mliječnih žlijezda

· ubrzava sazrijevanje koštanog tkiva

· uzrokuje zadržavanje natrija i vode u organizmu

· Zbog djelovanja estrogena žene imaju veći postotak masnog tkiva koje je ujedno i skladište tog hormona.

Tijekom prvih 14.dana jajna stanica se razvija, a endometrij ponovno zadebljava nakon menstruacije. Pred sam kraj folikularne faze, koncentracija svih spolnih hormona u krvi žena značajno se povećava, a glavni okidač ovulacije je nagli porast LH. Ovulacija je proces oslobađanja zrele jajne stanice iz jajnika u jajovod gdje se može dogoditi oplodnja. Ukoliko do oplodnje ne dođe kroz 24 sata, jajna stanica propada. Nakon ovulacije, u jajniku ostaje Corpus lutem (žuto tijelo), ostatak stanica koje su omogućile sazrijevanje jajne stanice, a koje tijekom drugog dijela ciklusa služe za sintezu progesterona, najvažnijeg hormona luteinske faze.

Funkcija progesterona:

· priprema maternicu za trudnoću, a ukoliko do oplodnje ne dođe, počinju regresivne promjene endometrija nekoliko dana prije menstruacije

· smanjuje kontrakcije mišića maternice kako bi osigurao implantaciju zametka u njezinu stijenku, spriječio spontani pobačaj ili prijevremeni porod.

Nekoliko dana prije kraja ciklusa, dolazi do propadanja žutog tijela i pada koncentracije progesterona i ostalih hormona u krvi, što konačno dovodi do ljuštenja endometrija, odnosno mjesečnice i početka novog ciklusa. Ukoliko dođe do oplodnje, počinje lučenje hormona humani korionski gonadotropin (HCG) koji održava žuto tijelo, a time i lučenje progesterona kako bi očuvao trudnoću i spriječio ljuštenje endometrija. Nakon sazrijevanja posteljice u trudnoći, ona postaje glavni izvor hormona.

 Grafički prikaz lučenja spolnih hormona ovisno o menstrualnom ciklusu žene prikazan je na sljedećem prikazu:

Prolaktin je također jedan od hormona kojeg izlučuje hipofiza a mliječne žlijezde su ciljno tkivo. Djelovanje mu se uglavnom svodi na regulaciju stvaranja i sekrecije mlijeka u dojci za vrijeme laktacije, na regulaciju reprodukcijskog ciklusa kao i na utjecaj na metabolizam fetusa i majke u trudnoći. Tijekom trudnoće pod utjecajem estrogena i progesterona razina prolaktina stalno raste, što rezultira porodom i dojenjem.

Osim navedenih hormona, u krvotoku žena nalazi se i niska koncentracija androgenih hormona poput testosterona, androstendiona i dehidroepiandrostendion-sulfata (DHEA-S) koje izlučuju jajnici i nadbubrežna žlijezda.

Poremećaji ženskih spolnih hormona

Određivanje razine spolnih hormona obavlja se u svrhu određivanja uzroka problema s reproduktivnim sustavom žena, najčešće radi nepravilnih menstruacijskih ciklusa, abnormalnih oblika krvarenja i utvrđivanja razloga otežanog postizanja trudnoće.

Policistični jajnici:

 Sindrom policističnih jajnika danas je jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti kojeg obilježava poremećaj hormonskog statusa i karakteristični simptomi koji se u različitih žena javljaju u različitim oblicima. Temeljni hormonski poremećaj u sindromu policističnih jajnika je promijenjena aktivnost hormona hipofize koji reguliraju aktivnost jajnika. Najznačajnije je promijenjena aktivnost luteinizirajućeg hormona (LH) koji se pojačano i učestalije luči. On djeluje na određene stanice jajnika i potiče ih na pojačanu proizvodnju androgenih (muških) spolnih hormona koji uzrokuju specifične simptome kao što su pretjerana dlakavost i pojava akni.

S druge strane, lučenje folikulostimulirajućeg hormona (FSH) koji je glavni regulator proizvodnje estrogena u jajniku je snižena, pa također folikuli nemaju dovoljan poticaj za razvoj pa rastu samo do određene veličine (2-8 mm). S vremenom ih nastane mnogo te nastaje mikrocističnost jajnika koja je karakterističan ultrazvučni nalaz.

Svi ti folikuli koji su blokirani u razvoju luče estrogen pa ove žene imaju povišenu razinu estrogena u krvi. S obzirom da se folikuli ne razviju do stadija potrebnog za ovulaciju, do ovulacije niti ne dolazi ili dolazi vrlo rijetko. To je razlog smanjene plodnosti u ovih pacijentica.

Laboratorijska dijagnostika policističnih jajnika uključuje određivanje razine spolnih hormona u krvi. Hormoni se vade 3.-5. dan ciklusa, a određuje se koncentracija FSH , LH, estradiola, testosterona, prolaktina, androstendiona i DHEA-S, te također hormona štitnjače TSH, T3 i T4. Poželjno je napraviti i OGTT (test opterećenja glukozom) kako bi se vidjelo postoji li oštećena tolerancija šećera, pošto je često u ovaj sindrom uključena i abnormalnost u djelovanju inzulina.

Disfunkcija hipofize/hipotalamusa:

Ovo stanje nastaje zbog poremećaja lučenja FSH i LH. Najčešći uzorci poremećenog izlučivanja ovih hormona su poremećaji u prehrani (npr.anorexia nervosa, bulimia), zlouporaba raznih tvari (npr. alkohola, kokaina, marihuane, opijata), pretjerana tjelovježba, pothranjenost i kaheksija. Zbog neadekvatnog lučenja ovih hormona dolazi do neredovitih ovulacija ili čak do potpunog gubitka ovulacije.

Preuranjena iscrpljenost jajnika:

Prijevremena menopauza je iscrpljenost jajnika koja se javlja prije 40. godine života. Obilježena je visokim koncentracijama FSH i LH te niskim estrogenima. U nekih žena je potpuna pri čemu je iscrpljena rezerva jajnih stanica, a u drugih je nepotpuna, najčešće uzrokovana autoimunom bolešću, što dovodi do neosjetljivosti jajnika na FSH i LH. Može biti genetski uvjetovana, nepoznatog uzroka ili uzrokovana kirurškim postupcima ili uporabom lijekova toksičnih za jajnike, npr. kemoterapeutika.

Hiperprolaktinemija:

Hiperprolaktinemija je stanje povećane koncentracija hormona prolaktina u krvi. Najčešći razlozi hiperprolaktinemije su fiziološka stanja: nakon porođaja (dojenje), kao i stres.
Uzimanje određenih psihotropnih lijekova i droga može također biti uzrok hiperprolaktinemije. Patološka stanja koja uzrokuju povišenu koncentraciju prolaktina mogu biti mikroprolaktinom, hipotireoza, policistični jajnici, ciroza jetre i kronična insuficijencija bubrega. Ipak, u više od 60% slučajeva razlog je nepoznat, kada govorimo o idiopatskoj hiperprolaktinemiji.

 Upute za pripremu pacijenta prije vađenja krvi za određivanje spolnih hormona:

· Dan prije odlaska u laboratorij nemojte se teže fizički umarati i izbjegavajte intenzivnu tjelovježbu.

· Uzimajte uobičajene obroke hrane, ali ne premasne.

· 24 sata prije vađenja krvi nije dozvoljena konzumacija alkohola. 12 sati prije vađenja krvi nije dopušteno uzimati hranu, piti kavu, čaj, sokove niti pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

· Uzmite svoje uobičajene lijekove u propisano vrijeme, osim ako Vam nije drugačije savjetovao liječnik. Nemojte uzimati nepropisane lijekove, biljne lijekove i suplemente ili dodatke prehrani bez prethodnog savjetovanja s liječnikom jer bi takvi preparati mogli utjecati na rezultate Vaših nalaza. Laboratorijskom osoblju prijavite sve lijekove, biljne pripravke ili druge ljekovite proizvode koje ste uzeli prije vađenja krvi.

· Na vađenje krvi potrebno je doći ujutro između 7:00h i 11:00 h, dok ste još odmorni i natašte, a svakako prije nego što prođete druge dijagnostičke ili terapijske postupke.

· Krv se za određivanje spolnih hormona uzima s obzirom na razdoblje menstrualnog ciklusa. Ukoliko imate neredovit menustrualni ciklus, tada se prethodno konzultirajte s liječnikom. Preporučeno vrijeme uzimanja krvi u odnosu na menstrualni ciklus:

3. – 5. dan menstrualnog ciklusa za određivanje FSH, LH i estradiola,

21. – 23. dan menstrualnog ciklusa za određivanje progesterona

folikularna faza menstrualnog ciklusa (uobičajeno 1. – 10. dan) za određivanje testosterona i 17-hidroksiprogesterona

· Kod određivanja prolaktina vrijeme vađenja krvi trebalo bi biti 3 – 4 sata nakon buđenja, ali svakako ujutro između 8 i 10 sati. Poželjno je da mirujete minimalno 30 minuta prije vađenja krvi.

 Na vađenje krvi nije se potrebno naručivati. Možete doći bilo kojim radnim danom između 7:00h i 11:00h ili subotom između 8:00h i 11:00h.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja, slobodno nas kontaktirajte na broj 01/ 2045 515 ili putem e-maila info@poliklinika-analizalab.hr.

Koja je svrha pretrage 24-satnog urina?

Analizom 24-satnog urina dobivamo uvid u bubrežnu funkciju. Na ovu pretragu najčešće su upućene osobe zbog sumnje na razne bubrežne bolesti, primjerice glomerulonefritis, nefrotski sindrom i druga stanja. Neka druga moguća stanja koja mogu biti dostatan razlog za pretragu su: nekontrolirani dijabetes (dijabetička nefropatija), visoki krvni tlak, lupus, osteoporoza, česte infekcije urinarnog trakta, policistični bubrezi. Također, analizom kortizola u 24-satnom urinu, mogu se otkriti problemi u funkciji nadbubrežnih žlijezda ili hipofize.

Kako se pripremiti i sakupiti 24-satni urin?

Urin je potrebno sakupljati 24 sata u sterilnu bocu koja se može kupiti u ljekarni.

Prvi dan sakupljanja urina, nakon buđenja, potrebno je prvi jutarnji urin pomokriti u wc. Svaki slijedeći urin sakuplja se u bocu. Prikupite svaku kap mokraće tijekom tog dana i noći u bocu. Čuvajte bocu na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku. Ukoliko imate stolicu, dio urina prošao sa stolicom također treba biti prikupljen. Pokušajte prikupiti urin bez stolice. Ako se slučajno stolica i urin pomiješaju, ne pokušavajte ukloniti stolicu iz boce sa urinom.

Sljedeći dan zaključite sakupljanje urina s prvim urinom nakon buđenja. Uzorak je potrebno što prije dostaviti u laboratorij.

Mokraća se ne sakuplja tijekom menstruacije ili krvarenja iz urogentalnog trakta.

Koje se pretrage mogu napraviti iz 24-satnog urina?

Klirens kreatinina:

Pod pojmom klirensa podrazumijeva se volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti” od neke tvari u jedinici vremena. Za izračun klirensa se uz vađenje kreatinina iz krvi i donošenje 24h urina mjeri i volumen skupljenog urina, te se izračunava površina tijela pacijenta (prema visini i težini).

Pretraga se preporuča za dijabetičare, osobe koje imaju visok krvni tlak ili osobe koje imaju dijagnosticirane druge bubrežne bolesti kako bi se pratilo stanje bubrega i na vrijeme uvidio nastanak kronične bubrežne bolesti.

Određivanje vrijednosti kreatinina u serumu i mokraći je važan dijagnostički podatak jer samo određivanje koncentracije kreatinina u serumu te procjene bubrežne funkcije (eGFR) nije uvijek dovoljno pouzdano. Osobe s normalnim vrijednostima kreatinina mogu imati oštećenje bubrega i smanjenu glomerularnu filtraciju. U ranom stadiju bubrežnog oštećenja relativno male promjene koncentracije kreatinina u serumu su povezane s velikim promjenama glomerularne filtracije.

Referentni interval ovisi o spolu, dobi i metodi rada. Referentni interval se prikazuje sa svakom validiranom nalazu.

Snižene vrijednosti mogu se naći u slučajevima:
Dehidratacija, dob, fizički napor (teški), gladovanje, nefrektomija, trovanje olovom , vegetarijanstvo
Povišene vrijednosti mogu se naći u slučajevima:
Dijeta bogata proteinima, dnevni ritam, fizički napor, pretilost, trudnoća

Kalcij u 24-satnom urinu:

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost, neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju. U mokraću prelazi slobodan kalcij iz krvi. Prolazom kroz bubrege, kalcij može stvarati kristale, ali i bubrežne kamence.

Kalcij u urinu potrebno je određivati po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega, ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza) ili ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eritrocita u urinu).

Fosfor u 24-satnom urinu:

Uloga fosfora u organizmu je vezana uz proizvodnju energije, rad živčanog i mišićnog sustava te izgradnju kostiju i zuba. 

Fosfati se u mokraći određuju prema preporuci liječnika kada treba pratiti izlučivanje kalcija i fosfata iz organizma ili ukoliko se pojave simptomi poremećaja u radu bubrega (bol, edemi, učestalo mokrenje).

Kalij u 24-satnom urinu:

Kalij se u organizmu nalazi uglavnom u stanicama. Služi, među ostalima, i za prenošenje živčanih podražaja, pa je važan za rad srca. Održavanje stalne koncentracije kalija u izvanstaničnoj tekućini vrlo je važno za vitalnu funkciju stanica u tijelu, a bubrežni mehanizam je jedan od najvažnijih regulacijskih mehanizama.

Kalij u 24-satnom urinu potrebno je napraviti po preporuci liječnika ukoliko se sumnja na hipokalijemiju ili hiperkalijemiju, kroničnu bubrežnu insuficijenciju ili bolest nadbubrežnih žlijezdi (primarni hiperaldosteronizam).

 Natrij u 24-satnom urinu:

Natrij je jedan od najzastupljenijih elektrolita prisutnih u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom.

Test je potrebno napraviti po preporuci liječnika ukoliko se želi dublje istražiti disbalans elektrolita u krvi, ukoliko se sumnja na dijabetes, glomerulonefritis ili akutnu bubrežnu tubularnu nekrozu.

Kloridi u 24-satnom urinu:

Kloridi su, zajedno s natrijem, najzastupljeniji elektroliti prisutni u krvi, neophodni je za normalno funkcioniranje organizma. Većinu vremena, koncentracije natrija i klorida u međusobnoj su ravnoteži. Kloride u organizam unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom.

Test je poželjno napraviti ukoliko liječnik sumnja na metaboličku alkalozu, Addisonovu bolest, Cushing sindrom i primarni aldosteronizam.

Magnezij u 24-satnom urinu:

Magnezij je od vitalne važnosti za organizam i sudjeluje u mnogim enzimatskim i metaboličkim procesima. Kofaktor je u svim reakcijama u kojim sudjeluje ATP, a također sudjeluje u regulaciji neuromuskulaturne podražljivosti.

Povišene vrijednosi magnezija u urinu ukazuju za bubrežno oštećenje zbog kojeg dolazi do povećanog prolaska magnezija. U slučaju povećanog unosa magnezija u organizam, višak se također izlučuje urinom. Snižene vrijednosti magnezija u urinu ukazuju na smanjen unos prehranom ili neadekvatne apsorpcije u gastrointestinalnom sustavu.

Bakar u 24-satnom urinu:

Bakar je mineral koji se prehranom unosi u tijelo, a djeluje kao sastavni dio enzima, procesa hematopoeze i stvaranja kostiju. Bakar je u tijelu je vezan s bjelančevinama, nevezani (slobodni) ioni bakra su toksični. Toksično nakupljanje bakra u tijelu sprječavaju genski mehanizmi nadzora ugradnje bakra u apoproteine, a bakar koji je suvišan za metaboličke potrebe se izlučuje putem žuči.

Povišena koncentracija bakra u urinu može biti povezana s Wilsonovom bolesti, Menkesovom bolesti, opstruktivnom bilijarnom bolesti ( primarna bilijarna ciroza, primarni sklerozirajući kolangitis ), nefrotskim sindromom ili terapijom estrogenima.

 Ukupni proteini u 24-satnom urinu:

Proteini se u mokraći zdrave osobe nalaze samo u tragovima jer se glomerularnom filtracijom najvećim dijelom ponovno reapsorbiraju. Pozitivan nalaz proteina u mokraći znači da je prisutna količina proteina veća nego što je normalno, te je važan biokemijski biljeg bubrežnog oštećenja.

Povišena koncentracija proteina u mokraći može nastati zbog tzv. funkcionalne proteinurije koja se pojavljuje nakon teškog fizičkog napora i rada ili u trudnoći, međutim nalaz proteina u mokraći najčešće je znak bubrežnog oštećenja koje uzrokuju bolesti bubrega, srca i krvožilnog sustave te imunoproliferativne bolesti.

Snižena vrijednost nije klinički značajna.

Albumin u 24-satnom urinu:

Albumin je od svih proteina najzastupljeniji u ljudskom organizmu. Ova analiza je od izuzetnog značaja za otkrivanje početnog oštećenja bubrega. Određivanje izlučivanja albumina mokraćom je važno kod bolesnika sa šećernom bolesti kako bi se spriječila dijabetička nefropatija u ranoj fazi, kada se s odgovarajućom terapijom može spriječiti ili smanjiti progresivni gubitak bubrežne funkcije.

Povišene razine albumina u mokraći ukazuju na defekte u bubrežnom pragu (bubrežnoj filtraciji). One su pokazatelj bubrežnih i vaskularnih komplikacija, kao npr. kod šećerne bolesti.

Snižena vrijednost nije klinički značajna.

Urati u 24-satnom urinu:

Urati ili mokraćna kiselina su konačni metabolički produkt hranom unesenih i u organizmu sintetiziranih purina. Purini se hranom najviše unose mesom. Urati se sintetiziraju u jetri, a najvećim dijelom (75%) se izlučuje putem mokraće.

Povišena koncentracija urata u urinu nalazi se kod gihta, različitih oblika karcinoma, kronične mijeloične leukemije, multiplog mijeloma i virusnog hepatitisa. Snižena koncentracija može se naći kod kroničnog glomerulonefritisa i acidoze.

Urea u 24-satnom urinu:

Urea nastaje u jetri kao konačni proizvod metabolizma aminokiselina. Njeno stvaranje stoga ovisi o dnevnom unosu proteina te endogenom metabolizmu proteina.

Pošto se urea izlučuje bubrezima, test iz urina može pokazati postoje li problemi u samoj funkciji bubrega, također koristi za provjeru proteinske ravnoteže osobe i količine proteina u hrani koja je potrebna teškim bolesnicima.

 Aldosteron u 24-satnom urinu:

Aldosteron je kortikosteroidni hormon, derivat kortizola, koji se sintetizira u stanicama kore nadbubrežne žlijezde. Aldosteron sudjeluje u regulaciji natrija i kalija u krvi, te se ubraja u mineralokortikoide. Djeluje na način da potiče zadržavanje vode i natrija u tijelu, a smanjuje koncentraciju kalija u tijelu.

Test se provodi kako bi se vidjelo koliko se aldosterona oslobađa putem urina. Viša razina aldosterona može biti posljedica zlouporabe diuretika, ciroze jetre, problema s nadbubrežnim žlijezdama, uključujući tumore nadbubrežne žlijezde koji proizvode aldosteron, dok niže vrijednosti mogu ukazivati ​​na Addisonovu bolest.

Kortizol u 24-satnom urinu:

Kortizol je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde. Pomaže u reakciji organizma na stres (fizički i psihički), kontrolira krvni tlak i metabolizam glukoze te djeluje protuupalno. Koncentracija kortizola u krvi se tijekom dana normalno mijenja. Vrijednosti ujutro su više od vrijednosti u popodnevnim i večernjim satima. U krvi je kortizol vezan za proteine, a u urin prelazi samo slobodni kortizol.

Povišena koncentracija kortizola u urinu može biti povezana s Cushingovim sindromom, trudnoćom, alkoholizmom i anorexiom nervosom, dok se snižena koncentracija kortozola u urinu može naći kod autoimunog adrenalitisa, kronične nadbubrežne tuberkuloze (stadij III), nadbubrežnih metastaza, adrenalne infekcije u AIDS-u ili adrenalektomije.

Moram li se naručiti na pretragu?

Nije se potrebno naručivati. Urin možete dostaviti bilo kojim radnim danom između 7:00h i 11:00h ili subotom (osim za pretragu aldosterona u 24-satnom urinu) između 8:00h i 10:00h.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja, slobodno nas kontaktirajte na broj 01/ 2045 515 ili putem e-maila info@poliklinika-analizalab.hr.