fbpx


ARHIVA

woman-taking-drugs-releave-headache.jpg

13. studenoga 2020. Novosti

Anemija predstavlja jedan od najčešćih poremećaja krvi. Ukoliko se u nekog bolesnika posumnja da ima anemiju važno je otkriti razlog nastanka anemije, kao i tip anemije. Razlikujemo nekoliko vrsta anemija, a najčešća je ona uslijed manjka željeza, odnosno sideropenična anemija.


B12.jpg

31. svibnja 2020. Akcije i popustiNovosti

VITAMIN D je prohormon  topljiv u mastima. Otprilike 80% vitamina  D stvara se djelovanjem UVB zračenja u koži, ostatak unosimo hranom ili suplementima.

Ispitivanja su pokazala veliku globalnu učestalost nedostatka vitamina D. Nedostatak vitamina D ovisno o težini klasificira se kao insuficijencija ili deficijencija.

Faktori rizika manjka vitamina D uključuju: slabu izloženost suncu, pothranjenost, bolesti jetre, bolesti bubrega. Kod blažeg nedostatka (insuficijencije) dolazi do ubrzane resorpcije kosti i u konačnici osteoporoze. Teži nedostatak vitamina D (deficijencija) ovisno o dobi uzrokuje rahitis ili osteomalaciju.

Nedovoljna koncentracija vitamina D osim na kost nepovoljno djeluje i na mišićnu slabost i sklonost padu, što zajedno povećava rizik od osteoporotičkih prijeloma. Novije spoznaje povezuju vitamin D sa regulacijom imunološkog sustava, preventivnim djelovanjem na neurodegenerativne i kardiovaskularne bolesti, antiageing učincima.

Hrana bogata vitaminom D je  riba (tuna, sardine, skuša, bakalar, haringa, losos), škampi, goveđa jetra ,žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi, neke vrste gljiva te kvasac.

VITAMIN B12 apsorbira se iz hrane.Razlozi manjka vitamina B12 mogu se podijeliti u tri skupine:

  1. prehrana siromašna vitaminom B12
  2. sindrom malapsorpcije
  3. drugi gastrointestinalni uzroci

Manjak B12 može uzrokovati:

  • megaloblastičnu anemiju
  • oštećenje živaca
  • degeneraciju kralježnične moždine
  • manjak vitamina B12, čak i u manjoj mjeri, oštećuje mijelinsku ovojnicu koja obavija i štiti živčana vlakna, što može prouzrokovati perifernu neuropatiju.

Istraživanja su pokazala kako su laboratorijske pretrage ukazale na manjak vitamina B12 kod 15 % odraslih ispitanika starijih od 65 godina.

Vrijednosti vitamina B12 u krvi snižene su u nizu kliničkih stanja:

  • kod manjka željeza
  • u kasnoj trudnoći
  • kod vegetarijanaca
  • kod bolesnika s parcijalnom gastrektomijom/ ileusom i celijakijom
  • kod osoba koje uzimaju oralne kontraceptive
  • kod parazitskih bolesti
  • insuficijencije gušterače
  • liječene epilepsije i osoba starije životne dobi.

Koncentracije vitamina B12 u serumu povišene su kod zatajenja bubrega, bolesti jetre te u mijeloproliferativnim bolestima.

Hrana bogata vitaminom B12: govedina, mlijeko, jogut, školjke, rakovi, sardine, pastrva, losos, tuna, bakalar.

FOLNA KISELINA je vitamin koji osigurava normalan rast i razvoj, a posebno je važna za funkciju živčanog i probavnog sustava, spolnih organa te stvaranje bijelih krvnih stanica.

Regulira razvoj živčanih stanica embrija i fetusa te sprječava oštećenje neuralne cijevi. Potrebe žena za folatom rastu tijekom trudnoće, a optimalan status folata trebao bi se postići prije začeća, odnosno, u prvom tromjesečju, kad se zatvara neuralna cijev. Stoga je preporuka započeti s primjenom folata 12 tjedna prije začeća.

Koristi se u liječenju anemije uzrokovane alkoholizmom,  kod trudnica i dojilja, žena koje uzimaju oralne kontraceptive, osoba koje boluju od bolesti jetre te hemolitičke anemije. Pomaže metabolizam aminokiselina i sintezu proteina.

Najbolji izvori folne kiseline su: teleća jetra, leća, pšenične klice, šparoge, špinat, grah, raštika, cikla, grašak, brokula, prokulice, avokado, bundeva, cvjetača, mahune, tikvice, banana, celer, kupus, rajčica, limun, paprika, zelena salata.

Određivanje statusa vitamina omogućuje pravodobne terapijske mjere.

 

U Poliklinici Analiza Lab nudimo mogućnost određivanja vitamina po umanjenoj cijeni (406 kn umjesto 580 kn). Nalaz je gotov isti dan.

Za dodatne informacije slobodno nas kotaktirajte na sljedeće brojeve telefona te pripadajuću mail adresu: 

 

Poliklinika Analizalab
Medicinsko-biokemijski laboratorij
t:    00385 1 2045 515; 098 766 009
f:    00385 1 2049 653
a:    Kašinska 27d, 10360 Sesvete
w:    www.poliklinika-analizalab.hr

 

 

 

 


Naslovna-za-spolne-hormone.jpg

9. svibnja 2022. Informacije za pacijente

Hormoni su kemijski glasnici koji mogu utjecati na rad svih stanica u tijelu ili su specijalizirani te potiču reakciju samo određene tzv. ciljne stanice. Stvaranje hormona u endokrinim žlijezdama i njihovo izlučivanje u krvotok strogo je regulirano različitim mehanizmima koji omogućuju održavanje homeostaze i pravilno funkcioniranje organizma.

 

 Ženski spolni hormoni i njihove funkcije

 

Ženskim reproduktivnim sustavom upravlja hormonalna komunikacija između hipotalamusa, hipofize i jajnika koja omogućuje nastanak cikličkih promjena svaki mjesec i pripremu za potencijalnu trudnoću. Prosječan menstrualni ciklus traje 28 dana, no u nekih žena normalno trajanje menstrualnog ciklusa je najkraće 21 dan, a najdulje 35 dana.

Prvi dan ciklusa, odnosno prvi dan menstuacije, počinje lučenje FSH, dok su ostali hormoni u niskim količinama prisutni. FSH potiče jajnike na sintezu i sazrijevanje nove jajne stanice. Početkom rasta nove jajne stanice, počinje porast estrogena. Estrogen je glavni hormon folikularne faze menstrualnog ciklusa koja traje prvih 14.dana.

 

Funkcije estrogena:

· stimulira rast i obnavljanje endometrija nakon menstruacije

· povećava mišićnu masu tkiva u maternici

· potiče lučenje cervikalne sluzi pred ovulaciju

· u dojkama potiče rast izvodnih kanala mliječnih žlijezda

· ubrzava sazrijevanje koštanog tkiva

· uzrokuje zadržavanje natrija i vode u organizmu

· Zbog djelovanja estrogena žene imaju veći postotak masnog tkiva koje je ujedno i skladište tog hormona.

 

Tijekom prvih 14.dana jajna stanica se razvija, a endometrij ponovno zadebljava nakon menstruacije. Pred sam kraj folikularne faze, koncentracija svih spolnih hormona u krvi žena značajno se povećava, a glavni okidač ovulacije je nagli porast LH. Ovulacija je proces oslobađanja zrele jajne stanice iz jajnika u jajovod gdje se može dogoditi oplodnja. Ukoliko do oplodnje ne dođe kroz 24 sata, jajna stanica propada. Nakon ovulacije, u jajniku ostaje Corpus lutem (žuto tijelo), ostatak stanica koje su omogućile sazrijevanje jajne stanice, a koje tijekom drugog dijela ciklusa služe za sintezu progesterona, najvažnijeg hormona luteinske faze.

 

Funkcija progesterona:

· priprema maternicu za trudnoću, a ukoliko do oplodnje ne dođe, počinju regresivne promjene endometrija nekoliko dana prije menstruacije

· smanjuje kontrakcije mišića maternice kako bi osigurao implantaciju zametka u njezinu stijenku, spriječio spontani pobačaj ili prijevremeni porod.

 

Nekoliko dana prije kraja ciklusa, dolazi do propadanja žutog tijela i pada koncentracije progesterona i ostalih hormona u krvi, što konačno dovodi do ljuštenja endometrija, odnosno mjesečnice i početka novog ciklusa. Ukoliko dođe do oplodnje, počinje lučenje hormona humani korionski gonadotropin (HCG) koji održava žuto tijelo, a time i lučenje progesterona kako bi očuvao trudnoću i spriječio ljuštenje endometrija. Nakon sazrijevanja posteljice u trudnoći, ona postaje glavni izvor hormona.

 

 Grafički prikaz lučenja spolnih hormona ovisno o menstrualnom ciklusu žene prikazan je na sljedećem prikazu:

 

 

Prolaktin je također jedan od hormona kojeg izlučuje hipofiza a mliječne žlijezde su ciljno tkivo. Djelovanje mu se uglavnom svodi na regulaciju stvaranja i sekrecije mlijeka u dojci za vrijeme laktacije, na regulaciju reprodukcijskog ciklusa kao i na utjecaj na metabolizam fetusa i majke u trudnoći. Tijekom trudnoće pod utjecajem estrogena i progesterona razina prolaktina stalno raste, što rezultira porodom i dojenjem.

 

Osim navedenih hormona, u krvotoku žena nalazi se i niska koncentracija androgenih hormona poput testosterona, androstendiona i dehidroepiandrostendion-sulfata (DHEA-S) koje izlučuju jajnici i nadbubrežna žlijezda.

 

Poremećaji ženskih spolnih hormona

 

Određivanje razine spolnih hormona obavlja se u svrhu određivanja uzroka problema s reproduktivnim sustavom žena, najčešće radi nepravilnih menstruacijskih ciklusa, abnormalnih oblika krvarenja i utvrđivanja razloga otežanog postizanja trudnoće.

 

Policistični jajnici:

 Sindrom policističnih jajnika danas je jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti kojeg obilježava poremećaj hormonskog statusa i karakteristični simptomi koji se u različitih žena javljaju u različitim oblicima. Temeljni hormonski poremećaj u sindromu policističnih jajnika je promijenjena aktivnost hormona hipofize koji reguliraju aktivnost jajnika. Najznačajnije je promijenjena aktivnost luteinizirajućeg hormona (LH) koji se pojačano i učestalije luči. On djeluje na određene stanice jajnika i potiče ih na pojačanu proizvodnju androgenih (muških) spolnih hormona koji uzrokuju specifične simptome kao što su pretjerana dlakavost i pojava akni.

S druge strane, lučenje folikulostimulirajućeg hormona (FSH) koji je glavni regulator proizvodnje estrogena u jajniku je snižena, pa također folikuli nemaju dovoljan poticaj za razvoj pa rastu samo do određene veličine (2-8 mm). S vremenom ih nastane mnogo te nastaje mikrocističnost jajnika koja je karakterističan ultrazvučni nalaz.

Svi ti folikuli koji su blokirani u razvoju luče estrogen pa ove žene imaju povišenu razinu estrogena u krvi. S obzirom da se folikuli ne razviju do stadija potrebnog za ovulaciju, do ovulacije niti ne dolazi ili dolazi vrlo rijetko. To je razlog smanjene plodnosti u ovih pacijentica.

Laboratorijska dijagnostika policističnih jajnika uključuje određivanje razine spolnih hormona u krvi. Hormoni se vade 3.-5. dan ciklusa, a određuje se koncentracija FSH , LH, estradiola, testosterona, prolaktina, androstendiona i DHEA-S, te također hormona štitnjače TSH, T3 i T4. Poželjno je napraviti i OGTT (test opterećenja glukozom) kako bi se vidjelo postoji li oštećena tolerancija šećera, pošto je često u ovaj sindrom uključena i abnormalnost u djelovanju inzulina.

Disfunkcija hipofize/hipotalamusa:

Ovo stanje nastaje zbog poremećaja lučenja FSH i LH. Najčešći uzorci poremećenog izlučivanja ovih hormona su poremećaji u prehrani (npr.anorexia nervosa, bulimia), zlouporaba raznih tvari (npr. alkohola, kokaina, marihuane, opijata), pretjerana tjelovježba, pothranjenost i kaheksija. Zbog neadekvatnog lučenja ovih hormona dolazi do neredovitih ovulacija ili čak do potpunog gubitka ovulacije.

Preuranjena iscrpljenost jajnika:

Prijevremena menopauza je iscrpljenost jajnika koja se javlja prije 40. godine života. Obilježena je visokim koncentracijama FSH i LH te niskim estrogenima. U nekih žena je potpuna pri čemu je iscrpljena rezerva jajnih stanica, a u drugih je nepotpuna, najčešće uzrokovana autoimunom bolešću, što dovodi do neosjetljivosti jajnika na FSH i LH. Može biti genetski uvjetovana, nepoznatog uzroka ili uzrokovana kirurškim postupcima ili uporabom lijekova toksičnih za jajnike, npr. kemoterapeutika.

Hiperprolaktinemija:

Hiperprolaktinemija je stanje povećane koncentracija hormona prolaktina u krvi. Najčešći razlozi hiperprolaktinemije su fiziološka stanja: nakon porođaja (dojenje), kao i stres.
Uzimanje određenih psihotropnih lijekova i droga može također biti uzrok hiperprolaktinemije. Patološka stanja koja uzrokuju povišenu koncentraciju prolaktina mogu biti mikroprolaktinom, hipotireoza, policistični jajnici, ciroza jetre i kronična insuficijencija bubrega. Ipak, u više od 60% slučajeva razlog je nepoznat, kada govorimo o idiopatskoj hiperprolaktinemiji.

 

 Upute za pripremu pacijenta prije vađenja krvi za određivanje spolnih hormona:

 

· Dan prije odlaska u laboratorij nemojte se teže fizički umarati i izbjegavajte intenzivnu tjelovježbu.

· Uzimajte uobičajene obroke hrane, ali ne premasne.

· 24 sata prije vađenja krvi nije dozvoljena konzumacija alkohola. 12 sati prije vađenja krvi nije dopušteno uzimati hranu, piti kavu, čaj, sokove niti pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

· Uzmite svoje uobičajene lijekove u propisano vrijeme, osim ako Vam nije drugačije savjetovao liječnik. Nemojte uzimati nepropisane lijekove, biljne lijekove i suplemente ili dodatke prehrani bez prethodnog savjetovanja s liječnikom jer bi takvi preparati mogli utjecati na rezultate Vaših nalaza. Laboratorijskom osoblju prijavite sve lijekove, biljne pripravke ili druge ljekovite proizvode koje ste uzeli prije vađenja krvi.

 

· Na vađenje krvi potrebno je doći ujutro između 7:00h i 11:00 h, dok ste još odmorni i natašte, a svakako prije nego što prođete druge dijagnostičke ili terapijske postupke.

· Krv se za određivanje spolnih hormona uzima s obzirom na razdoblje menstrualnog ciklusa. Ukoliko imate neredovit menustrualni ciklus, tada se prethodno konzultirajte s liječnikom. Preporučeno vrijeme uzimanja krvi u odnosu na menstrualni ciklus:

3. – 5. dan menstrualnog ciklusa za određivanje FSH, LH i estradiola,

21. – 23. dan menstrualnog ciklusa za određivanje progesterona

folikularna faza menstrualnog ciklusa (uobičajeno 1. – 10. dan) za određivanje testosterona i 17-hidroksiprogesterona

· Kod određivanja prolaktina vrijeme vađenja krvi trebalo bi biti 3 – 4 sata nakon buđenja, ali svakako ujutro između 8 i 10 sati. Poželjno je da mirujete minimalno 30 minuta prije vađenja krvi.

 

 Na vađenje krvi nije se potrebno naručivati. Možete doći bilo kojim radnim danom između 7:00h i 11:00h ili subotom između 8:00h i 11:00h.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja, slobodno nas kontaktirajte na broj 01/ 2045 515 ili putem e-maila info@poliklinika-analizalab.hr.

 


24-h-urin.jpg

26. travnja 2022. Informacije za pacijente

Koja je svrha pretrage 24-satnog urina?

Analizom 24-satnog urina dobivamo uvid u bubrežnu funkciju. Na ovu pretragu najčešće su upućene osobe zbog sumnje na razne bubrežne bolesti, primjerice glomerulonefritis, nefrotski sindrom i druga stanja. Neka druga moguća stanja koja mogu biti dostatan razlog za pretragu su: nekontrolirani dijabetes (dijabetička nefropatija), visoki krvni tlak, lupus, osteoporoza, česte infekcije urinarnog trakta, policistični bubrezi. Također, analizom kortizola u 24-satnom urinu, mogu se otkriti problemi u funkciji nadbubrežnih žlijezda ili hipofize.

Kako se pripremiti i sakupiti 24-satni urin?

Urin je potrebno sakupljati 24 sata u sterilnu bocu koja se može kupiti u ljekarni.

Prvi dan sakupljanja urina, nakon buđenja, potrebno je prvi jutarnji urin pomokriti u wc. Svaki slijedeći urin sakuplja se u bocu. Prikupite svaku kap mokraće tijekom tog dana i noći u bocu. Čuvajte bocu na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku. Ukoliko imate stolicu, dio urina prošao sa stolicom također treba biti prikupljen. Pokušajte prikupiti urin bez stolice. Ako se slučajno stolica i urin pomiješaju, ne pokušavajte ukloniti stolicu iz boce sa urinom.

Sljedeći dan zaključite sakupljanje urina s prvim urinom nakon buđenja. Uzorak je potrebno što prije dostaviti u laboratorij.

Mokraća se ne sakuplja tijekom menstruacije ili krvarenja iz urogentalnog trakta.

Koje se pretrage mogu napraviti iz 24-satnog urina?

Klirens kreatinina:

Pod pojmom klirensa podrazumijeva se volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti” od neke tvari u jedinici vremena. Za izračun klirensa se uz vađenje kreatinina iz krvi i donošenje 24h urina mjeri i volumen skupljenog urina, te se izračunava površina tijela pacijenta (prema visini i težini).

Pretraga se preporuča za dijabetičare, osobe koje imaju visok krvni tlak ili osobe koje imaju dijagnosticirane druge bubrežne bolesti kako bi se pratilo stanje bubrega i na vrijeme uvidio nastanak kronične bubrežne bolesti.

Određivanje vrijednosti kreatinina u serumu i mokraći je važan dijagnostički podatak jer samo određivanje koncentracije kreatinina u serumu te procjene bubrežne funkcije (eGFR) nije uvijek dovoljno pouzdano. Osobe s normalnim vrijednostima kreatinina mogu imati oštećenje bubrega i smanjenu glomerularnu filtraciju. U ranom stadiju bubrežnog oštećenja relativno male promjene koncentracije kreatinina u serumu su povezane s velikim promjenama glomerularne filtracije.

Referentni interval ovisi o spolu, dobi i metodi rada. Referentni interval se prikazuje sa svakom validiranom nalazu.

Snižene vrijednosti mogu se naći u slučajevima:
Dehidratacija, dob, fizički napor (teški), gladovanje, nefrektomija, trovanje olovom , vegetarijanstvo
Povišene vrijednosti mogu se naći u slučajevima:
Dijeta bogata proteinima, dnevni ritam, fizički napor, pretilost, trudnoća

Kalcij u 24-satnom urinu:

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost, neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju. U mokraću prelazi slobodan kalcij iz krvi. Prolazom kroz bubrege, kalcij može stvarati kristale, ali i bubrežne kamence.

Kalcij u urinu potrebno je određivati po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega, ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza) ili ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eritrocita u urinu).

Fosfor u 24-satnom urinu:

Uloga fosfora u organizmu je vezana uz proizvodnju energije, rad živčanog i mišićnog sustava te izgradnju kostiju i zuba. 

Fosfati se u mokraći određuju prema preporuci liječnika kada treba pratiti izlučivanje kalcija i fosfata iz organizma ili ukoliko se pojave simptomi poremećaja u radu bubrega (bol, edemi, učestalo mokrenje).

Kalij u 24-satnom urinu:

Kalij se u organizmu nalazi uglavnom u stanicama. Služi, među ostalima, i za prenošenje živčanih podražaja, pa je važan za rad srca. Održavanje stalne koncentracije kalija u izvanstaničnoj tekućini vrlo je važno za vitalnu funkciju stanica u tijelu, a bubrežni mehanizam je jedan od najvažnijih regulacijskih mehanizama.

Kalij u 24-satnom urinu potrebno je napraviti po preporuci liječnika ukoliko se sumnja na hipokalijemiju ili hiperkalijemiju, kroničnu bubrežnu insuficijenciju ili bolest nadbubrežnih žlijezdi (primarni hiperaldosteronizam).

 Natrij u 24-satnom urinu:

Natrij je jedan od najzastupljenijih elektrolita prisutnih u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom.

Test je potrebno napraviti po preporuci liječnika ukoliko se želi dublje istražiti disbalans elektrolita u krvi, ukoliko se sumnja na dijabetes, glomerulonefritis ili akutnu bubrežnu tubularnu nekrozu.

Kloridi u 24-satnom urinu:

Kloridi su, zajedno s natrijem, najzastupljeniji elektroliti prisutni u krvi, neophodni je za normalno funkcioniranje organizma. Većinu vremena, koncentracije natrija i klorida u međusobnoj su ravnoteži. Kloride u organizam unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom.

Test je poželjno napraviti ukoliko liječnik sumnja na metaboličku alkalozu, Addisonovu bolest, Cushing sindrom i primarni aldosteronizam.

Magnezij u 24-satnom urinu:

Magnezij je od vitalne važnosti za organizam i sudjeluje u mnogim enzimatskim i metaboličkim procesima. Kofaktor je u svim reakcijama u kojim sudjeluje ATP, a također sudjeluje u regulaciji neuromuskulaturne podražljivosti.

Povišene vrijednosi magnezija u urinu ukazuju za bubrežno oštećenje zbog kojeg dolazi do povećanog prolaska magnezija. U slučaju povećanog unosa magnezija u organizam, višak se također izlučuje urinom. Snižene vrijednosti magnezija u urinu ukazuju na smanjen unos prehranom ili neadekvatne apsorpcije u gastrointestinalnom sustavu.

Bakar u 24-satnom urinu:

Bakar je mineral koji se prehranom unosi u tijelo, a djeluje kao sastavni dio enzima, procesa hematopoeze i stvaranja kostiju. Bakar je u tijelu je vezan s bjelančevinama, nevezani (slobodni) ioni bakra su toksični. Toksično nakupljanje bakra u tijelu sprječavaju genski mehanizmi nadzora ugradnje bakra u apoproteine, a bakar koji je suvišan za metaboličke potrebe se izlučuje putem žuči.

Povišena koncentracija bakra u urinu može biti povezana s Wilsonovom bolesti, Menkesovom bolesti, opstruktivnom bilijarnom bolesti ( primarna bilijarna ciroza, primarni sklerozirajući kolangitis ), nefrotskim sindromom ili terapijom estrogenima.

 Ukupni proteini u 24-satnom urinu:

Proteini se u mokraći zdrave osobe nalaze samo u tragovima jer se glomerularnom filtracijom najvećim dijelom ponovno reapsorbiraju. Pozitivan nalaz proteina u mokraći znači da je prisutna količina proteina veća nego što je normalno, te je važan biokemijski biljeg bubrežnog oštećenja.

Povišena koncentracija proteina u mokraći može nastati zbog tzv. funkcionalne proteinurije koja se pojavljuje nakon teškog fizičkog napora i rada ili u trudnoći, međutim nalaz proteina u mokraći najčešće je znak bubrežnog oštećenja koje uzrokuju bolesti bubrega, srca i krvožilnog sustave te imunoproliferativne bolesti.

Snižena vrijednost nije klinički značajna.

Albumin u 24-satnom urinu:

Albumin je od svih proteina najzastupljeniji u ljudskom organizmu. Ova analiza je od izuzetnog značaja za otkrivanje početnog oštećenja bubrega. Određivanje izlučivanja albumina mokraćom je važno kod bolesnika sa šećernom bolesti kako bi se spriječila dijabetička nefropatija u ranoj fazi, kada se s odgovarajućom terapijom može spriječiti ili smanjiti progresivni gubitak bubrežne funkcije.

Povišene razine albumina u mokraći ukazuju na defekte u bubrežnom pragu (bubrežnoj filtraciji). One su pokazatelj bubrežnih i vaskularnih komplikacija, kao npr. kod šećerne bolesti.

Snižena vrijednost nije klinički značajna.

Urati u 24-satnom urinu:

Urati ili mokraćna kiselina su konačni metabolički produkt hranom unesenih i u organizmu sintetiziranih purina. Purini se hranom najviše unose mesom. Urati se sintetiziraju u jetri, a najvećim dijelom (75%) se izlučuje putem mokraće.

Povišena koncentracija urata u urinu nalazi se kod gihta, različitih oblika karcinoma, kronične mijeloične leukemije, multiplog mijeloma i virusnog hepatitisa. Snižena koncentracija može se naći kod kroničnog glomerulonefritisa i acidoze.

Urea u 24-satnom urinu:

Urea nastaje u jetri kao konačni proizvod metabolizma aminokiselina. Njeno stvaranje stoga ovisi o dnevnom unosu proteina te endogenom metabolizmu proteina.

Pošto se urea izlučuje bubrezima, test iz urina može pokazati postoje li problemi u samoj funkciji bubrega, također koristi za provjeru proteinske ravnoteže osobe i količine proteina u hrani koja je potrebna teškim bolesnicima.

 Aldosteron u 24-satnom urinu:

Aldosteron je kortikosteroidni hormon, derivat kortizola, koji se sintetizira u stanicama kore nadbubrežne žlijezde. Aldosteron sudjeluje u regulaciji natrija i kalija u krvi, te se ubraja u mineralokortikoide. Djeluje na način da potiče zadržavanje vode i natrija u tijelu, a smanjuje koncentraciju kalija u tijelu.

Test se provodi kako bi se vidjelo koliko se aldosterona oslobađa putem urina. Viša razina aldosterona može biti posljedica zlouporabe diuretika, ciroze jetre, problema s nadbubrežnim žlijezdama, uključujući tumore nadbubrežne žlijezde koji proizvode aldosteron, dok niže vrijednosti mogu ukazivati ​​na Addisonovu bolest.

Kortizol u 24-satnom urinu:

Kortizol je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde. Pomaže u reakciji organizma na stres (fizički i psihički), kontrolira krvni tlak i metabolizam glukoze te djeluje protuupalno. Koncentracija kortizola u krvi se tijekom dana normalno mijenja. Vrijednosti ujutro su više od vrijednosti u popodnevnim i večernjim satima. U krvi je kortizol vezan za proteine, a u urin prelazi samo slobodni kortizol.

Povišena koncentracija kortizola u urinu može biti povezana s Cushingovim sindromom, trudnoćom, alkoholizmom i anorexiom nervosom, dok se snižena koncentracija kortozola u urinu može naći kod autoimunog adrenalitisa, kronične nadbubrežne tuberkuloze (stadij III), nadbubrežnih metastaza, adrenalne infekcije u AIDS-u ili adrenalektomije.

Moram li se naručiti na pretragu?

Nije se potrebno naručivati. Urin možete dostaviti bilo kojim radnim danom između 7:00h i 11:00h ili subotom (osim za pretragu aldosterona u 24-satnom urinu) između 8:00h i 10:00h.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja, slobodno nas kontaktirajte na broj 01/ 2045 515 ili putem e-maila info@poliklinika-analizalab.hr.


810.jpg

3. travnja 2022. Novosti

Redovna cijena je 250.00kn. Sa popustom 200.00kn. Opis D-dimeri su razgradni produkti fibrinogena, odnosno fibrinskog ugruška. Povećane vrijednosti D-dimera ukazuju na povećano stvaranje ugrušaka...


covid-19-5057462_1920-1200x434.jpg

30. lipnja 2021. Novosti

Od 10.09.2020. Poliklinika Analiza Lab u rutinskom radu počinje serološko testiranje na IgG i IgM SARS-CoV-2 antitijela. Ovim serološkim testiranjem utvrđuje se serumska prisutnost, odnosno odsutnost jednog ili oba antitijela. Tako se omogućuje procijena da li je osoba bila u kontaktu s virusom i radi li se trenutnom ili ranijem kontaktu , bez obzira na izraženost simptoma COVID-19 infekcije.
Testiranje ima dijagnostičku važnost za ranu detekciju bolesti, za praćenje dinamike bolesti, za epidemiološka istraživanja novog virusa i praćenje bolesti, kao i važnost za mnoge poslodavce kako bi saznali da li im je radna populacija prokužena.
Uvijek se možete testirati, osim u slučaju kada imate neke od simptoma bolesti ( povišena tjelesna temperatura, groznica, kašalj, kihanje….). Ako imate neke od simptoma bolesti preporučuje se naparaviti PCR test iz obriska nazofarinksa, te kontaktirati nadležnog liječnika.

Bez obzira na ishod testiranja, nužno je nastaviti slijediti sve propisane mjere Nacionalnog stožera.


Copyright by Analiza Lab 2020. Sva prava pridržana.