fbpx

Ženski spolni hormoni: funkcija i poremećaji

9. svibnja 2022.
Naslovna-za-spolne-hormone.jpg

Hormoni su kemijski glasnici koji mogu utjecati na rad svih stanica u tijelu ili su specijalizirani te potiču reakciju samo određene tzv. ciljne stanice. Stvaranje hormona u endokrinim žlijezdama i njihovo izlučivanje u krvotok strogo je regulirano različitim mehanizmima koji omogućuju održavanje homeostaze i pravilno funkcioniranje organizma.

 

 Ženski spolni hormoni i njihove funkcije

 

Ženskim reproduktivnim sustavom upravlja hormonalna komunikacija između hipotalamusa, hipofize i jajnika koja omogućuje nastanak cikličkih promjena svaki mjesec i pripremu za potencijalnu trudnoću. Prosječan menstrualni ciklus traje 28 dana, no u nekih žena normalno trajanje menstrualnog ciklusa je najkraće 21 dan, a najdulje 35 dana.

Prvi dan ciklusa, odnosno prvi dan menstuacije, počinje lučenje FSH, dok su ostali hormoni u niskim količinama prisutni. FSH potiče jajnike na sintezu i sazrijevanje nove jajne stanice. Početkom rasta nove jajne stanice, počinje porast estrogena. Estrogen je glavni hormon folikularne faze menstrualnog ciklusa koja traje prvih 14.dana.

 

Funkcije estrogena:

· stimulira rast i obnavljanje endometrija nakon menstruacije

· povećava mišićnu masu tkiva u maternici

· potiče lučenje cervikalne sluzi pred ovulaciju

· u dojkama potiče rast izvodnih kanala mliječnih žlijezda

· ubrzava sazrijevanje koštanog tkiva

· uzrokuje zadržavanje natrija i vode u organizmu

· Zbog djelovanja estrogena žene imaju veći postotak masnog tkiva koje je ujedno i skladište tog hormona.

 

Tijekom prvih 14.dana jajna stanica se razvija, a endometrij ponovno zadebljava nakon menstruacije. Pred sam kraj folikularne faze, koncentracija svih spolnih hormona u krvi žena značajno se povećava, a glavni okidač ovulacije je nagli porast LH. Ovulacija je proces oslobađanja zrele jajne stanice iz jajnika u jajovod gdje se može dogoditi oplodnja. Ukoliko do oplodnje ne dođe kroz 24 sata, jajna stanica propada. Nakon ovulacije, u jajniku ostaje Corpus lutem (žuto tijelo), ostatak stanica koje su omogućile sazrijevanje jajne stanice, a koje tijekom drugog dijela ciklusa služe za sintezu progesterona, najvažnijeg hormona luteinske faze.

 

Funkcija progesterona:

· priprema maternicu za trudnoću, a ukoliko do oplodnje ne dođe, počinju regresivne promjene endometrija nekoliko dana prije menstruacije

· smanjuje kontrakcije mišića maternice kako bi osigurao implantaciju zametka u njezinu stijenku, spriječio spontani pobačaj ili prijevremeni porod.

 

Nekoliko dana prije kraja ciklusa, dolazi do propadanja žutog tijela i pada koncentracije progesterona i ostalih hormona u krvi, što konačno dovodi do ljuštenja endometrija, odnosno mjesečnice i početka novog ciklusa. Ukoliko dođe do oplodnje, počinje lučenje hormona humani korionski gonadotropin (HCG) koji održava žuto tijelo, a time i lučenje progesterona kako bi očuvao trudnoću i spriječio ljuštenje endometrija. Nakon sazrijevanja posteljice u trudnoći, ona postaje glavni izvor hormona.

 

 Grafički prikaz lučenja spolnih hormona ovisno o menstrualnom ciklusu žene prikazan je na sljedećem prikazu:

 

 

Prolaktin je također jedan od hormona kojeg izlučuje hipofiza a mliječne žlijezde su ciljno tkivo. Djelovanje mu se uglavnom svodi na regulaciju stvaranja i sekrecije mlijeka u dojci za vrijeme laktacije, na regulaciju reprodukcijskog ciklusa kao i na utjecaj na metabolizam fetusa i majke u trudnoći. Tijekom trudnoće pod utjecajem estrogena i progesterona razina prolaktina stalno raste, što rezultira porodom i dojenjem.

 

Osim navedenih hormona, u krvotoku žena nalazi se i niska koncentracija androgenih hormona poput testosterona, androstendiona i dehidroepiandrostendion-sulfata (DHEA-S) koje izlučuju jajnici i nadbubrežna žlijezda.

 

Poremećaji ženskih spolnih hormona

 

Određivanje razine spolnih hormona obavlja se u svrhu određivanja uzroka problema s reproduktivnim sustavom žena, najčešće radi nepravilnih menstruacijskih ciklusa, abnormalnih oblika krvarenja i utvrđivanja razloga otežanog postizanja trudnoće.

 

Policistični jajnici:

 Sindrom policističnih jajnika danas je jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti kojeg obilježava poremećaj hormonskog statusa i karakteristični simptomi koji se u različitih žena javljaju u različitim oblicima. Temeljni hormonski poremećaj u sindromu policističnih jajnika je promijenjena aktivnost hormona hipofize koji reguliraju aktivnost jajnika. Najznačajnije je promijenjena aktivnost luteinizirajućeg hormona (LH) koji se pojačano i učestalije luči. On djeluje na određene stanice jajnika i potiče ih na pojačanu proizvodnju androgenih (muških) spolnih hormona koji uzrokuju specifične simptome kao što su pretjerana dlakavost i pojava akni.

S druge strane, lučenje folikulostimulirajućeg hormona (FSH) koji je glavni regulator proizvodnje estrogena u jajniku je snižena, pa također folikuli nemaju dovoljan poticaj za razvoj pa rastu samo do određene veličine (2-8 mm). S vremenom ih nastane mnogo te nastaje mikrocističnost jajnika koja je karakterističan ultrazvučni nalaz.

Svi ti folikuli koji su blokirani u razvoju luče estrogen pa ove žene imaju povišenu razinu estrogena u krvi. S obzirom da se folikuli ne razviju do stadija potrebnog za ovulaciju, do ovulacije niti ne dolazi ili dolazi vrlo rijetko. To je razlog smanjene plodnosti u ovih pacijentica.

Laboratorijska dijagnostika policističnih jajnika uključuje određivanje razine spolnih hormona u krvi. Hormoni se vade 3.-5. dan ciklusa, a određuje se koncentracija FSH , LH, estradiola, testosterona, prolaktina, androstendiona i DHEA-S, te također hormona štitnjače TSH, T3 i T4. Poželjno je napraviti i OGTT (test opterećenja glukozom) kako bi se vidjelo postoji li oštećena tolerancija šećera, pošto je često u ovaj sindrom uključena i abnormalnost u djelovanju inzulina.

Disfunkcija hipofize/hipotalamusa:

Ovo stanje nastaje zbog poremećaja lučenja FSH i LH. Najčešći uzorci poremećenog izlučivanja ovih hormona su poremećaji u prehrani (npr.anorexia nervosa, bulimia), zlouporaba raznih tvari (npr. alkohola, kokaina, marihuane, opijata), pretjerana tjelovježba, pothranjenost i kaheksija. Zbog neadekvatnog lučenja ovih hormona dolazi do neredovitih ovulacija ili čak do potpunog gubitka ovulacije.

Preuranjena iscrpljenost jajnika:

Prijevremena menopauza je iscrpljenost jajnika koja se javlja prije 40. godine života. Obilježena je visokim koncentracijama FSH i LH te niskim estrogenima. U nekih žena je potpuna pri čemu je iscrpljena rezerva jajnih stanica, a u drugih je nepotpuna, najčešće uzrokovana autoimunom bolešću, što dovodi do neosjetljivosti jajnika na FSH i LH. Može biti genetski uvjetovana, nepoznatog uzroka ili uzrokovana kirurškim postupcima ili uporabom lijekova toksičnih za jajnike, npr. kemoterapeutika.

Hiperprolaktinemija:

Hiperprolaktinemija je stanje povećane koncentracija hormona prolaktina u krvi. Najčešći razlozi hiperprolaktinemije su fiziološka stanja: nakon porođaja (dojenje), kao i stres.
Uzimanje određenih psihotropnih lijekova i droga može također biti uzrok hiperprolaktinemije. Patološka stanja koja uzrokuju povišenu koncentraciju prolaktina mogu biti mikroprolaktinom, hipotireoza, policistični jajnici, ciroza jetre i kronična insuficijencija bubrega. Ipak, u više od 60% slučajeva razlog je nepoznat, kada govorimo o idiopatskoj hiperprolaktinemiji.

 

 Upute za pripremu pacijenta prije vađenja krvi za određivanje spolnih hormona:

 

· Dan prije odlaska u laboratorij nemojte se teže fizički umarati i izbjegavajte intenzivnu tjelovježbu.

· Uzimajte uobičajene obroke hrane, ali ne premasne.

· 24 sata prije vađenja krvi nije dozvoljena konzumacija alkohola. 12 sati prije vađenja krvi nije dopušteno uzimati hranu, piti kavu, čaj, sokove niti pušiti. Dozvoljeno je piti samo običnu vodu.

· Uzmite svoje uobičajene lijekove u propisano vrijeme, osim ako Vam nije drugačije savjetovao liječnik. Nemojte uzimati nepropisane lijekove, biljne lijekove i suplemente ili dodatke prehrani bez prethodnog savjetovanja s liječnikom jer bi takvi preparati mogli utjecati na rezultate Vaših nalaza. Laboratorijskom osoblju prijavite sve lijekove, biljne pripravke ili druge ljekovite proizvode koje ste uzeli prije vađenja krvi.

 

· Na vađenje krvi potrebno je doći ujutro između 7:00h i 11:00 h, dok ste još odmorni i natašte, a svakako prije nego što prođete druge dijagnostičke ili terapijske postupke.

· Krv se za određivanje spolnih hormona uzima s obzirom na razdoblje menstrualnog ciklusa. Ukoliko imate neredovit menustrualni ciklus, tada se prethodno konzultirajte s liječnikom. Preporučeno vrijeme uzimanja krvi u odnosu na menstrualni ciklus:

3. – 5. dan menstrualnog ciklusa za određivanje FSH, LH i estradiola,

21. – 23. dan menstrualnog ciklusa za određivanje progesterona

folikularna faza menstrualnog ciklusa (uobičajeno 1. – 10. dan) za određivanje testosterona i 17-hidroksiprogesterona

· Kod određivanja prolaktina vrijeme vađenja krvi trebalo bi biti 3 – 4 sata nakon buđenja, ali svakako ujutro između 8 i 10 sati. Poželjno je da mirujete minimalno 30 minuta prije vađenja krvi.

 

 Na vađenje krvi nije se potrebno naručivati. Možete doći bilo kojim radnim danom između 7:00h i 11:00h ili subotom između 8:00h i 11:00h.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja, slobodno nas kontaktirajte na broj 01/ 2045 515 ili putem e-maila info@poliklinika-analizalab.hr.

 

Copyright by Analiza Lab 2020. Sva prava pridržana.