Koja je svrha pretrage 24-satnog urina?

Analizom 24-satnog urina dobivamo uvid u bubrežnu funkciju. Na ovu pretragu najčešće su upućene osobe zbog sumnje na razne bubrežne bolesti, primjerice glomerulonefritis, nefrotski sindrom i druga stanja. Neka druga moguća stanja koja mogu biti dostatan razlog za pretragu su: nekontrolirani dijabetes (dijabetička nefropatija), visoki krvni tlak, lupus, osteoporoza, česte infekcije urinarnog trakta, policistični bubrezi. Također, analizom kortizola u 24-satnom urinu, mogu se otkriti problemi u funkciji nadbubrežnih žlijezda ili hipofize.

Kako se pripremiti i sakupiti 24-satni urin?

Urin je potrebno sakupljati 24 sata u sterilnu bocu koja se može kupiti u ljekarni.

Prvi dan sakupljanja urina, nakon buđenja, potrebno je prvi jutarnji urin pomokriti u wc. Svaki slijedeći urin sakuplja se u bocu. Prikupite svaku kap mokraće tijekom tog dana i noći u bocu. Čuvajte bocu na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku. Ukoliko imate stolicu, dio urina prošao sa stolicom također treba biti prikupljen. Pokušajte prikupiti urin bez stolice. Ako se slučajno stolica i urin pomiješaju, ne pokušavajte ukloniti stolicu iz boce sa urinom.

Sljedeći dan zaključite sakupljanje urina s prvim urinom nakon buđenja. Uzorak je potrebno što prije dostaviti u laboratorij.

Mokraća se ne sakuplja tijekom menstruacije ili krvarenja iz urogentalnog trakta.

Koje se pretrage mogu napraviti iz 24-satnog urina?

Klirens kreatinina:

Pod pojmom klirensa podrazumijeva se volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti” od neke tvari u jedinici vremena. Za izračun klirensa se uz vađenje kreatinina iz krvi i donošenje 24h urina mjeri i volumen skupljenog urina, te se izračunava površina tijela pacijenta (prema visini i težini).

Pretraga se preporuča za dijabetičare, osobe koje imaju visok krvni tlak ili osobe koje imaju dijagnosticirane druge bubrežne bolesti kako bi se pratilo stanje bubrega i na vrijeme uvidio nastanak kronične bubrežne bolesti.

Određivanje vrijednosti kreatinina u serumu i mokraći je važan dijagnostički podatak jer samo određivanje koncentracije kreatinina u serumu te procjene bubrežne funkcije (eGFR) nije uvijek dovoljno pouzdano. Osobe s normalnim vrijednostima kreatinina mogu imati oštećenje bubrega i smanjenu glomerularnu filtraciju. U ranom stadiju bubrežnog oštećenja relativno male promjene koncentracije kreatinina u serumu su povezane s velikim promjenama glomerularne filtracije.

Referentni interval ovisi o spolu, dobi i metodi rada. Referentni interval se prikazuje sa svakom validiranom nalazu.

Snižene vrijednosti mogu se naći u slučajevima:
Dehidratacija, dob, fizički napor (teški), gladovanje, nefrektomija, trovanje olovom , vegetarijanstvo
Povišene vrijednosti mogu se naći u slučajevima:
Dijeta bogata proteinima, dnevni ritam, fizički napor, pretilost, trudnoća

Kalcij u 24-satnom urinu:

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost, neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju. U mokraću prelazi slobodan kalcij iz krvi. Prolazom kroz bubrege, kalcij može stvarati kristale, ali i bubrežne kamence.

Kalcij u urinu potrebno je određivati po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega, ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza) ili ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eritrocita u urinu).

Fosfor u 24-satnom urinu:

Uloga fosfora u organizmu je vezana uz proizvodnju energije, rad živčanog i mišićnog sustava te izgradnju kostiju i zuba. 

Fosfati se u mokraći određuju prema preporuci liječnika kada treba pratiti izlučivanje kalcija i fosfata iz organizma ili ukoliko se pojave simptomi poremećaja u radu bubrega (bol, edemi, učestalo mokrenje).

Kalij u 24-satnom urinu:

Kalij se u organizmu nalazi uglavnom u stanicama. Služi, među ostalima, i za prenošenje živčanih podražaja, pa je važan za rad srca. Održavanje stalne koncentracije kalija u izvanstaničnoj tekućini vrlo je važno za vitalnu funkciju stanica u tijelu, a bubrežni mehanizam je jedan od najvažnijih regulacijskih mehanizama.

Kalij u 24-satnom urinu potrebno je napraviti po preporuci liječnika ukoliko se sumnja na hipokalijemiju ili hiperkalijemiju, kroničnu bubrežnu insuficijenciju ili bolest nadbubrežnih žlijezdi (primarni hiperaldosteronizam).

 Natrij u 24-satnom urinu:

Natrij je jedan od najzastupljenijih elektrolita prisutnih u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom.

Test je potrebno napraviti po preporuci liječnika ukoliko se želi dublje istražiti disbalans elektrolita u krvi, ukoliko se sumnja na dijabetes, glomerulonefritis ili akutnu bubrežnu tubularnu nekrozu.

Kloridi u 24-satnom urinu:

Kloridi su, zajedno s natrijem, najzastupljeniji elektroliti prisutni u krvi, neophodni je za normalno funkcioniranje organizma. Većinu vremena, koncentracije natrija i klorida u međusobnoj su ravnoteži. Kloride u organizam unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom.

Test je poželjno napraviti ukoliko liječnik sumnja na metaboličku alkalozu, Addisonovu bolest, Cushing sindrom i primarni aldosteronizam.

Magnezij u 24-satnom urinu:

Magnezij je od vitalne važnosti za organizam i sudjeluje u mnogim enzimatskim i metaboličkim procesima. Kofaktor je u svim reakcijama u kojim sudjeluje ATP, a također sudjeluje u regulaciji neuromuskulaturne podražljivosti.

Povišene vrijednosi magnezija u urinu ukazuju za bubrežno oštećenje zbog kojeg dolazi do povećanog prolaska magnezija. U slučaju povećanog unosa magnezija u organizam, višak se također izlučuje urinom. Snižene vrijednosti magnezija u urinu ukazuju na smanjen unos prehranom ili neadekvatne apsorpcije u gastrointestinalnom sustavu.

Bakar u 24-satnom urinu:

Bakar je mineral koji se prehranom unosi u tijelo, a djeluje kao sastavni dio enzima, procesa hematopoeze i stvaranja kostiju. Bakar je u tijelu je vezan s bjelančevinama, nevezani (slobodni) ioni bakra su toksični. Toksično nakupljanje bakra u tijelu sprječavaju genski mehanizmi nadzora ugradnje bakra u apoproteine, a bakar koji je suvišan za metaboličke potrebe se izlučuje putem žuči.

Povišena koncentracija bakra u urinu može biti povezana s Wilsonovom bolesti, Menkesovom bolesti, opstruktivnom bilijarnom bolesti ( primarna bilijarna ciroza, primarni sklerozirajući kolangitis ), nefrotskim sindromom ili terapijom estrogenima.

 Ukupni proteini u 24-satnom urinu:

Proteini se u mokraći zdrave osobe nalaze samo u tragovima jer se glomerularnom filtracijom najvećim dijelom ponovno reapsorbiraju. Pozitivan nalaz proteina u mokraći znači da je prisutna količina proteina veća nego što je normalno, te je važan biokemijski biljeg bubrežnog oštećenja.

Povišena koncentracija proteina u mokraći može nastati zbog tzv. funkcionalne proteinurije koja se pojavljuje nakon teškog fizičkog napora i rada ili u trudnoći, međutim nalaz proteina u mokraći najčešće je znak bubrežnog oštećenja koje uzrokuju bolesti bubrega, srca i krvožilnog sustave te imunoproliferativne bolesti.

Snižena vrijednost nije klinički značajna.

Albumin u 24-satnom urinu:

Albumin je od svih proteina najzastupljeniji u ljudskom organizmu. Ova analiza je od izuzetnog značaja za otkrivanje početnog oštećenja bubrega. Određivanje izlučivanja albumina mokraćom je važno kod bolesnika sa šećernom bolesti kako bi se spriječila dijabetička nefropatija u ranoj fazi, kada se s odgovarajućom terapijom može spriječiti ili smanjiti progresivni gubitak bubrežne funkcije.

Povišene razine albumina u mokraći ukazuju na defekte u bubrežnom pragu (bubrežnoj filtraciji). One su pokazatelj bubrežnih i vaskularnih komplikacija, kao npr. kod šećerne bolesti.

Snižena vrijednost nije klinički značajna.

Urati u 24-satnom urinu:

Urati ili mokraćna kiselina su konačni metabolički produkt hranom unesenih i u organizmu sintetiziranih purina. Purini se hranom najviše unose mesom. Urati se sintetiziraju u jetri, a najvećim dijelom (75%) se izlučuje putem mokraće.

Povišena koncentracija urata u urinu nalazi se kod gihta, različitih oblika karcinoma, kronične mijeloične leukemije, multiplog mijeloma i virusnog hepatitisa. Snižena koncentracija može se naći kod kroničnog glomerulonefritisa i acidoze.

Urea u 24-satnom urinu:

Urea nastaje u jetri kao konačni proizvod metabolizma aminokiselina. Njeno stvaranje stoga ovisi o dnevnom unosu proteina te endogenom metabolizmu proteina.

Pošto se urea izlučuje bubrezima, test iz urina može pokazati postoje li problemi u samoj funkciji bubrega, također koristi za provjeru proteinske ravnoteže osobe i količine proteina u hrani koja je potrebna teškim bolesnicima.

 Aldosteron u 24-satnom urinu:

Aldosteron je kortikosteroidni hormon, derivat kortizola, koji se sintetizira u stanicama kore nadbubrežne žlijezde. Aldosteron sudjeluje u regulaciji natrija i kalija u krvi, te se ubraja u mineralokortikoide. Djeluje na način da potiče zadržavanje vode i natrija u tijelu, a smanjuje koncentraciju kalija u tijelu.

Test se provodi kako bi se vidjelo koliko se aldosterona oslobađa putem urina. Viša razina aldosterona može biti posljedica zlouporabe diuretika, ciroze jetre, problema s nadbubrežnim žlijezdama, uključujući tumore nadbubrežne žlijezde koji proizvode aldosteron, dok niže vrijednosti mogu ukazivati ​​na Addisonovu bolest.

Kortizol u 24-satnom urinu:

Kortizol je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde. Pomaže u reakciji organizma na stres (fizički i psihički), kontrolira krvni tlak i metabolizam glukoze te djeluje protuupalno. Koncentracija kortizola u krvi se tijekom dana normalno mijenja. Vrijednosti ujutro su više od vrijednosti u popodnevnim i večernjim satima. U krvi je kortizol vezan za proteine, a u urin prelazi samo slobodni kortizol.

Povišena koncentracija kortizola u urinu može biti povezana s Cushingovim sindromom, trudnoćom, alkoholizmom i anorexiom nervosom, dok se snižena koncentracija kortozola u urinu može naći kod autoimunog adrenalitisa, kronične nadbubrežne tuberkuloze (stadij III), nadbubrežnih metastaza, adrenalne infekcije u AIDS-u ili adrenalektomije.

Moram li se naručiti na pretragu?

Nije se potrebno naručivati. Urin možete dostaviti bilo kojim radnim danom između 7:00h i 11:00h ili subotom (osim za pretragu aldosterona u 24-satnom urinu) između 8:00h i 10:00h.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja, slobodno nas kontaktirajte na broj 01/ 2045 515 ili putem e-maila info@poliklinika-analizalab.hr.